sábado, 1 de febrero de 2020

ETZ'ENEM TZIJ

ETZ'ENEM  TZIJ  =  CHISTES         
Autora: Magdalena Antret Chicaj

O jun achi reqam waqib' uchim chi lik al upam xaq lik kosnaq chik che i b’e rumali xutak'b'a jun ch'ich',  are uri xutz'onoj che achi chi ok’awnaq i ch'ich'. ¿Ni'pa kinak'am wi b'ik k'a Rab'inal? I achi xub'ij che: cha juwinaq. A… ¿Ni'pa kak'am wi b'i inchim, xcha? Ile katoj taj, xutixik. Cha’ana utzili chwe chak'ama b'i inchim, yin kin-e chaqan, xcha.

O jun chuchxel xub'ij che i rak'al: wak'al jatz'onoj pich' qakab' che qachalal. I ak'al x-ek, are xtzalij loq xub'ij che uchuch: nan, i qachalal xusipaj ta li pich' qakab', xcha. Xuy laj  ati ixoq, wo'or chqakojo ri qe yoj, xcha i chuchxel.

O jun ak'al ktijin uqajaw chutaqexik i anem chupam i ka’ayb’al ch'ich'. I ak'al le xutz'onoj che uqajaw: Tat, b'uchak i achiab' le ketijin che i anem. I uqajaw xub’ij: Man pachin jun kupon nab'e k’a chila ipa b’ital wi, kya’ jun usipon; xcha. ¿B'uchak uri pa'anem je o i jub'an le we xa jun kya’ usipon? Xcha i ak’al.

O jun achi aj-anol mexa xok b'i ipa kk'ayix wi jalajuj taq chakb'al, are uri xutz'onoj: o klawux awu', ntaj xutixik; o tz'ajb'al ja awu’, ntaj xb’ix che; moq o jun qochb'al tz'alam awu’, k'isnaq xutix tan chik. Are uri ire xub’ij: lik nti o awu', utz chatz'apij, xcha. Kwaj neri kintz’apij xwiri nti pispiy re tz’apb’al uchija, xub’ij ajk’ay.

Xintij ti inwa we' man lik katinch'ob'o, xintij ti inwa pa'ij man lik katinch'ob'o, xintij ti inwa xqaj ij man lik katinch'ob'o xaq i cha'ab' xinwar taj man lik kinumik.

O jun winaq xutz’onoj che jun aj Panima: kariq mux yet. Ire xub’ij: Kinriqo nim laj winaq.  Ipa xatijoj wi awib’; pa ya, xcha.

lunes, 14 de octubre de 2019

COPLA


Yoxtzij = versos

Minataqej man xa kojtaqexik
Kojtaqexik chi kqataqej qib'
Chqataqej pe we kojkitaqej taj
Are kojkitaqej taj kqataqej qib'
We kqataqej qib'
Kojkinab'ej uri chi kqaj qib'.

Aporte de la escuela del Barrio Santiago.

martes, 10 de septiembre de 2019

PIXB'ANIK KE I NIMAQ TAQ WINAQ


PIXB'ANIK KE I NIMAQ TAQ WINAQ

1)   Jun ak'al we kuk'ulaj jun nim laj winaq pa b'e , rajwaxik chi kutioxij xaq kel pub'e lik kuya ni che kik'awik.
2)   Jun ali we xuriq rachajil, lik are chik rachijil uri o puwi, we xki'an taq ch'oj, i ali we k-e ku'  uqajaw uchuch, are kuponik lik kya' jub'an ulo'xik te'uri kekijacha chik ru' rachijil, chrijil chik ile kelapan ike  je nimaq chkiwach.
3)   We i nim laj winaq o jun rula', utz ti uri kel taq li ak'al chutayik xaq chutaqexik i winaq, man i lapanik ru' ti ak'al ile, ru' i nim.
4)   Jun ak'al to' ti kuk'ayij jun ub'itaq re i nim pacha taq la: ixim, saqmol xaq we jun ak' man are i nim rajaw xaq are ire reta'am we rajwaxik kuk'ayij o we ntaj. We xuk'ayij lik kya' ni uri ulo'xik.
5)   Jun ali are ktaq b'i chu'anik jun umantar, lik aj-anol re uri k-ek, to' ti klapanik xaq to' ti ktzenik man chom ti ktzunik, we keje ile ku'ano xaq we xketamaj uqajaw uchuch lik kch'ay ni uri.


Aporte del INEB del Barrio Magdalena.

Awas tzij chrij ma Yew achi


Yew Achi


Ujer cha, o jun nim laj achi b'i'anel, i ub'i Yew Achi, lik keutij i winaq, chi je rak'al ma Pablo aj k'ub'ul. Xwiri ire le lik nti k-on che i Yew Achi le man kuxij rib' che, to' krilo wach k-ani chke i rak'al. Xuriq jun ij, xelapan chkiwach ru' i rachalal chi ma Santia man xaq xkijeq sachik rak'al ire, are uri xkiyijb'a chkiwach chi kkijalwachij kib'; ma Santia kpe chi K'ub'ul i ma Pablo k-e chila Rab'inal. Lik keje ile xki'ano, ma Santia xukoj jun a'ab' son chi xumol kichi' i rak'al xaq i ma Pablo konojel xe'ok chi xajoj man utz keje ile kuta i ma Yew Achi ipa o wi i nima'ij k-e chila chkitzukuxik i winaq wach kki'ano. Are uri xunab'ej ma Santia, juntir x-e ru' xaq xutz'onoj che b'uchak chi lik ya keuk'is i rak'al.
Are uri i Yew Achi xula' uwach che, xub'ij. Chaya chwe chi keintij na man kinnumik xaq ike le ne te awak'al xcha. I ma Santia lik k'an rumali xub'ij: chamayij wach kattijin chu'anik le man we kamayij taj katinkamsaj na xcha che. Are xuta ma Yew Achi wach xb'ix che, x-anmajik, x-ek. Are uri ma Santia juntir xra'anb'ej b'i ukaway, xterej b'i chrij roqtam k'a chila xuyot'o wi chwi mi'na. Are xtiki chuchapik, xuyut' chwach jun che' te'uri xub'ij che', wo'or waral katinkamsaj wi. I ma Yew Achi xub'ij: chaya ni chwe chi kink'asi'ik man i awak'al le keinyin ti chik xaq kinya ni raxal anal chke, xcha. I ma Santia xula' uwach xub'ij: ile nti uchak chwe yin xaq chke i wak'al man i raxal anal xa jun ripaj ab'aj o wi chutzam inch'ich', xcha. Are uri xresaj li uch'ich' ya kujil b'i ru' ranima ma Yew Achi, i ma Yew Achi le xub'ij chik, chaya chwe chi kinsak'in na xcha; i xya' che, are xsak'lin wuqub mul, te'uri xkamsax rumal ma Santia. Are uri ni'pa i raxal anal xaq i ab'aj i chomiq chi oro, chi o te'eq chi chwach ulew K'ub'ul, is xesachik man xeqaj b'i kajib' xik'ab' ru' oxib' ripaj ab'aj chuxe' ulew. Man wuqub' mul xsak'linik, are jun mul xsak'linik jo'ob' ripaj ab'aj xqaj pa jyub'.
Rumal uri chi K'ub'ul lik xkanajik nib'a', are i chila ipa xkamsax wi xkanajik lik je b'eyomab', xaq i che' chi xyut' chwach lik xch'ol taj rij rumal ucho'ab' chi x-on chwach; rumal uri xkanajik chi che' le lik ronojel junab' ksolotan riij.


La Leyenda de Yew Achi
Una vez un gran hombre caminante, llamado Yew Achi, su naturaleza es comer gente, los hijo de don Pablo de Cubulco, él no le dice nada por miedo a lo que hace Yew Achi permitiendo así comer sus hijos, despues de unos días habló con don Santiago a quien se le iba desapareciendo sus hijos, entonces arreglaron entre ellos de cambiar, don Pablo para Rabinal y don Santiago de Cubulco, se el realizó cambio don Santiago, él se organizó mientras que don Pablo se pusieron a bailar con sus hijos, así como poder hacer que Yew Achi así como él llega a ver a la gente, así como se entera Santiago y va a preguntar el por qué se está terminando sus hijos.
Así Yew Achi,  le dijo déjame comer ya que  tengo hambre porque se dice que también son mis hijos, y don Santiago dijo deja de Hacer lo que estás haciendo por qué no yo te voy a matar le dijo, así escuchó Yew Achi lo que le dijeron. Él salió huyendo, entonces don Santiago se subió en su caballo y lo persiguió hasta llegar donde está el agua caliente, lo logró agarrar y lo amarró de un palo y le dijo, ahora si te voy a matar, y ma Yew Achi le dijo, déjame vivir, así prometo de no tocar a tus hijos y también darle abundancia y todas las cosechas. Y don Santiago le contesta el no me sirve de nada ni para mis hijos.

Aporte de la Escuela Oficial de Plancitos

Poema: La mariposita


Riprix
O jun chom laj riprix
Krupup puwi taq kotz'ij
Lik k'iyal utzunb'al
Xkikot ink'ux chi xwilo

I riprix lik chom
Lik kjulul utzam uxik'
Chi ktak'i puja' i kotz'ij;
Qus kwilo, rumali lik kinmaj utaqexik

Xaq ire kuna'o chi qus kwilo
Kok chrupupik chwij xaq chinwach
Pacha taq etz'enem ku'an puwi taq kotz'ij
Xwiri ire kutzukuj ukiyal i chomiq taq kotz'ij.

Xaq i kotz'ij pacha taq kusik'ij i riprix
Re ketz'an ru' man xaq qus krilo
chi kjulul.utzunb'al uxik'.



La mariposa
Volando vas mariposa
Buscando donde posarte,
Las flores abren sus pétalos
Para poder abrazarte.

Estiran su verde tallo
Ansiando ser elegidas,
Y si la escogida es otra,
Quedarían abatidas.

Pero has pasado de largo
Porque todas son tan bellas,
Que por no herir a ninguna,
Has volando hacia una estrella.


Aporte de la escuela oficial de :.....

jueves, 5 de septiembre de 2019

Dichos de los ancianos en K'ub'ultzij


Kipixb'anik i nimaq winaq

1-    Al Lus mat-an puwi uche'lal enum man xa ko'on ul
2-    We kames raqan jun ak'al kk'iy ti chik
3-    We katatin chi raqana pa lo'laj ij kat-on kar
4-    We kawaj krech'aw ti chik i mes cha’ana jun krus che i keb' xajab' chwach ulew
5-    I altom we to' kkit'ub'a kitz'il are kemesanik kkijok taj, are ke'on rax winaq lik knimaq kipam lik nim nim ko'ono.
6-    Ixoqib' utz taj kkiya i teb' chwah ulew man ile ku'an chke chi kkitzaq kimer.
7-    I altom utz taj ke'etz'an ru' ub'ob' su'ul man lik ko'on nimaq nimaq kitz'um
8-    Jun uche'lal echa' we kuya ti uwach utz kya' uk'ix ru' upam u'u' ixoq, ktzayb'ax che.
9-    We kok jun riprix eq rij pawachoch, kkam uri jun awachlal.
10- We k'aqat pa'ab' wiqab'im lik mer uri kub'ij.

1.- Lucía no te subas al palo de jocotes, porque se va argeñar.

2.- Si a una persona le barren los pies ya no crecerá.

3.- Si te bañas en el río para viernes santo te convertirás en pez.

4.- Para callar a los gatos se cruzan dos sandalias en el piso.

5.- Cuando las niñas amontonan la basura al resultar embarazadas se les crecerá mucho el estómago.

6.- Las mujeres no deben poner el bolso en el piso porque representa perder dinero.

7.- Las niñas no deben jugar la guía del racimo del banano porque les crecerá mucho los pechos.

8.- Si un árbol no da frutos hay que avergonzarlo con ropa interior de una mujer.

9.- Si entra una mariposa negra a tu casa se muere un familiar.

10.- Si te pica la mano derecha te va a caer dinero.


Aporte de la Escuela oficial rural mixta, aldea Patzijón.

UK'UX QANIMA

  DESCARGAR